Flora i fauna
Oblast Bara se odlikuje vrlo raznovrsnim životinjskim i biljnim svijetom
U ekološkom pogledu, barska opština predstavlja zdravu i sačuvanu sredinu, bez zagađivača i kao takva je izuzetno atraktivna.
U priobalnom dijelu dominira makija, koju najviše čine hrast crnika, lovor, žukva, oleander, glog, trnjina, drača, kostrika i asparagus. Sjevernije, prema planinama Sutorman, Lisinj i Rumija, dominiraju hrastovo-bukove šume. Karakteristične biljne kulture Bara su citrusi (mandarina, pomorandža, limun), nar, maslina, smokva i vinova loza. Turistički atraktivna je Stara maslina na Mirovici i stablo ginko biloba u parku Dvorca kralja Nikole.
Atraktivni lokaliteti Sozine, Rumije, Lisinja i Sutormana obiluju sa divljim životinjama, a najviše su prisutni zec, jazavac, lisica, vuk i divlja svinja.
Fauna i flora mora predstavljaju posebno bogatstvo Bara. U priobalju dominiraju razne vrste školjki, puževa, bodljokožaca, glavonožaca i rakova, koji imaju kvalitettno i zdravo meso.
U vodenim staništima opštine žive razne, rijetke i autohtone, životinjske vrste riba, gmizavaca, ptica, sisara i beskičmenjaka. Najznačajniji po bogatstvu vrsta, posebno po ornitofauni je basen Skadarskog jezera, koje naseljava oko 280 vrsta ptica. Zbog bogatog i jedinstvenog staništa vodenih prica, Ramsar konvencijom upisano je u svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Obalu i vodene površine Skadarskog jezera pokriva bujna vegetacija. Mnoge vrste, (čak 930 vrsta algi), mnogo endema koji potvrđuju mladost jezera. Na površini bijeli i žuti lokvanj, kasaronja, biljka koja živi samo na Skadarskom jezeru. Neobična i po tome što joj je, iako živi u vodi, potrebna kiša da bi donijela rod. Sa dna raste ali izlazi iz vode trska, vodena metvica…, a u vodi ostaje, na plitkom i muljevitom dnu, svakojaki biljni svijet. U međusobnom skladu i s puno razumijevanja za plivajući narod. U slivu jezera izbrojano je 48 vrsta riba.
Riba krap (vrsta šarana) i ukljeva (sitna riba) žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. Zabilježeno je, recimo, da je u trinaestom vijeku veoma bio razvijen izvoz ukljeve u Italiju. A dimljeni krap je specijalitet čiji se ukus, posebno u kombinaciji sa ukusom čuvenog crmničkog vina, ne zaboravlja. A tu su i gosti: osim slatkovodnih, u jezeru povremeno borave i morske vrste, jegulja, kubla, cipl, skakavica.
Kestenove šume
Na širem području u i oko sela Koštanjica, koje se nalazi pored lokalnog puta Virpazar – Ostros koji vijuga uz obale Skadarskog jezera, uspijeva kvalitetan pitomi kesten. Tako se, zbog bogatstva šumom kestena Koštanjica može pohvaliti manifestacijom „Kestenijada“, koja se održava svake godine u doba zrijevanja ,,koštanja“, kako ih zove autohtono stanovništvo. Tokom ove jedinstvene manifestacije, posjetioci mogu uživati u brojnim kreacijama od kestena i degustirati rijetke specijalitete od pečenog i kuvanog kestena.
Barski nar
Smatra se da nar potiče s prostora nekadašnje Persije, odakle se proširio po čitavom suptropskom pojasu. U Crnoj Gori nar ili šipak, morganj, kalinka, uzgaja se od davnina i zajedno sa smokvom i maslinom jedna je od najstarijih gajenih vrsta. Po kvalitetu ploda poznat je šipak u okolini Bara, koji je dugo bio značajan izvozni artikal. U crnogorskoj suptropskoj zoni gaji se više sorti. Najrasprostranjenija vrsta nara je ,,slatki barski“, preko 80 procenata.
Sok pitomog nara sadrži 13-15 procenata šećera i 0,3 – 3,3 odsto organskih kiselina. Ima i vlakana, vitamina C i drugih sastojaka. Koristi se za svježu potrošnju, kao stono voće. Plodovi divljeg šipka su sirovina u proizvodnji sirupa za sok. Sok od nara je ukusan, izvanredno blagotvoran i ljekovit kod mnogih oboljenja. Po narodnom vjerovanju i vjekovnom iskustvu, od ljekovite kore ploda priprema se čaj protiv dizenterije, a ako se osuši i isitni, zaustavlja krvarenja i suzbija crijevne parazite. Koristi se i za štavljenje kože zbog obilja tanina. Iz cvijeta se dobija jarko crvena boja.
Barski agrumi
Bar je poznat i po zasadima i uzgoju južnog voća, a prednjači proizvodnja limuna, narandži i mandarina. Čuvena je tzv. barska autohtona vrsta narandže od koje se dobija ukusan sok. Agrumi se pretežno uzgajaju u južnim naseljima uz obalu, a posebno dobro uspijevaju na zaklonjenim položajima, gdje mikroklima omogućuje uzgoj agruma bez većih opasnosti od hladnoće, kao što su naselja Gorana, Dobra Voda, Zaljevo, Stari Bar, Sutomore i druga.
Na crnogorskom je primorju uzgoj nekih vrsta agruma bio poznat još u 15. vijeku, sa dolaskom Mlečana i kasnije Turaka, ali dugo nije bio privredno važan. Agrumi su se uzgajali više kao pojedinačna i ukrasna stabla u vrtovima, tako da se na nekim lokacijama mogu vidjeti stabla limuna i narandži starija i od 100 godina. Gosti mogu isprobati ovo kvalitetno voće na lokalnim pijacama i u ugostiteljskim objektima.
Ljekovito bilje
Crna Gora je dobro poznata po svojoj divljoj ljepoti, eko sistemu i netaknutoj prirodi, a Bar je dobro poznat po velikom broju sunčanih dana – više od 270 sunčanih dana godišnje, tako da su gotovo svi lokaliteti opštine bogati raznovrsnim ljekovitim biljem. Obučeni i sertifikovani berači sakupljaju ih uz obalu mora i jezera i na padinama svih barskih planina: Rumije, Sutormana, Lisinja, Sozine i dr. Najpoznatije i najčešće korišćeno ljekovito biljke su: hajdučka trava, majčina dušica, pelin, kopriva, zova i dr. Sve bilje se skuplja na vrhovima i na planinskim padinama gdje je priroda netaknuta i udaljena od svih oblika zagađenja i saobraćaja.
Posebnu vrijednost i raritet je Vrsuta na kojoj živi više od 500 vrsta registrovanih biljnih vrsta, od čega su 57 endemične, a osam rijetke i zaštićene vrste. Među njima se izdvaja jedna Gymnospermium scipetarum, koja živi samo na Vrsuti i nigdje više u Crnoj Gori. Ova biljka je skriveno blago Bara. Rijetka je i živi na ograničenom prostoru od 150 m². Ljubiteljima prirode bio bi poseban doživljaj da vide ovu biljku.
Poznato je da je pelin, koji raste na potezu od Skadra do Stona, najbolji po ljekovitim svojstvima na svijetu. Posljednjih decenija porasla je svijest o vrijednostima organskog bilja u funkciji zdravlja. Crna Gora je do 90-ih, preko dvije firme – Bar bilje i Eksportbilje iz Risna, bila lider u tom poslu u ovom dijelu Evrope. Iz Crne Gore je godišnje izvoženo preko 4.000 tona ljekovitog bilja. Od sakupljanja ljekovitog bilja u Crnoj Gori je, tokom osamdesetih, živjelo ili imalo dodatne prihode nekoliko hiljada porodica. Pored Crne Gore, ove dvije firme su otkupljivale bilje iz Albanije, Hercegovine i Dalmacije.
